Zupanjski Sotona Svastara |
|
| Povijest Srbije | |
| | Autor/ica | Poruka |
---|
Ante Admin
Broj postova : 178 Age : 48 Lokacija : Heilbron,Germany Registration date : 20.04.2008
| Naslov: Povijest Srbije ned lip 01, 2008 7:37 am | |
| Povijest Srbije Jedna od prvih srpskih država, Raška, je osnovana na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva pod dinastijom Vlastimorović. Zatim se uzdiže pod dinastijom Nemanjića kao kraljevina i naposlijetku za Stefana Dušana kao veliko carstvo. Nakon njegove smrti osamostaljuju se njezini velikaši, ali počinju i prvi napadi Turaka. U sastavu Osmanlijskog carstva ostaje do 19. stoljeća. Srbija postaje kneževina (najprije autonomna kasnije samostalna), a od 1978. ponovno je kraljevina. 1918. ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918. - 1941.) koja je 1929. primenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon drugog svjetskog rata u sastavu je SFRJ kao Socijalistička Republika Srbija (1945. - 1992.). Nakon raspada Jugoslavije, 1992. formira zajedno sa Crnom Gorom Saveznu Republiku Jugoslaviju koja je 2003. preimenovana u državu s nazivom Državna Zajednica Srbija i Crna Gora. Nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. postaje samostalna kao Republika Srbija. | |
| | | Ante Admin
Broj postova : 178 Age : 48 Lokacija : Heilbron,Germany Registration date : 20.04.2008
| Naslov: Re: Povijest Srbije ned lip 01, 2008 7:40 am | |
| Srednjovjekovna Srbija
Srbija za vrijeme cara Dušana oko 1350. U starom vijeku teritorij Srbije bio je rimska provincija Mezija i Panonija. Padom Zapadnoga Rimskog Carstva, Balkanski je poluotok postao dio Bizantskoga Carstva. Srbi su naselili to područje u 7. stoljeću, u 8. su osnovali prvu državu, te u 9. primili kršćanstvo. Prvi srpski poznati knez zvao se Višeslav, rodonačelnik dinastije Višeslavovića, koja je vladala Srbijom 750.-959. Prve sukobe Srbi su imali s Bugarima. Tijekom 9. stoljeća odolijeva nastojanjima bugarskih i bizantskih vladara da ju pokore, ali 924.bugarski car Simeon nakratko osvaja srpsku državu i tjera Srbe u Hrvatsko Kraljestvo, no hrvatski kralj Tomislav pruža zaštitu Srbima i pobijeđuje Bugare. 1085.-1106. Srbijom upravlja dinastija Vukanovića, čiji je rodonačelnik veliki župan Vukan.
Srbija (Raška) doživljava uspon za dinastije Nemanjića. 1168. godine na vlast dolazi veliki župan Stefan Nemanja od kraja 12. stoljeća do poraza na Kosovu 1389. Nemanjina država obuhvaćala je područja: Zahumlje, Neretvanska Krajina, Makarsko primorje, Travunja, Duklja, Kosovo, Metohija bez Prizrena, Južno i Veliko Pomoravlje, područje između Drine i Velike Morave, te gornje i srednje Podrinje. 1217. papa Honorije III. daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevstvom. Dvije godine kasnije Rastko Nemanjić tj. Sveti Sava postaje prvi srpski arhiepiskop.
Srbija se najviše proširila za vladavine Stefana Dušana koji se u Skoplju 1346. proglasio carem. Tada je bila na najvećem vrhuncu moći, kada je obuhvaćala teritorij današnje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, južne Dalmacije (bez Dubrovnika), Albanije, Makedonije, Tesalije i Epira. Smrću Dušanovog sina, cara Stefana Uroša 1371., raspalo se Srpsko carstvo i ugasila se loza Nemanjića. Nakon njegove smrti velikaši se osamostaljuju, zatim navaljuju Turci i najprije na Marici 1371., a potom na Kosovu 1389. potuku srpsku vojsku.
Godine 1371.-1427. Srbijom je vladala dinastija Lazarevića, tj. knez Lazar i njegov sin despot Stefan. 28. lipnja 1389. dogodila se Kosovska bitka između Srbije i Osmanskog carstva. U bitci su poginuli knez Lazar i turski sultan Murat. 1402. Lazarev sin, Stefan, postaje despot. 1427.-1459. Srbijom vlada dinastija Brankovića. | |
| | | Ante Admin
Broj postova : 178 Age : 48 Lokacija : Heilbron,Germany Registration date : 20.04.2008
| Naslov: Re: Povijest Srbije ned lip 01, 2008 7:42 am | |
| Srbija pod Turcima Karađorđe Petrović Srbija je pada pod vlast Osmanskog carstva 1459., nakon čega slijedi postupno iseljavanje Srba i Vlaha u Bosnu i granične predjele Hrvatske. Zbog turske najezde i zuluma nad domaćim kršćanskim stanovništvom, hrvatski kralj i austrijski car Leopold I. daje dozvolu da se Srbi nastane u Habsburškoj monarhiji, što je prouzročilo Prvu seobu Srba pod patrijarhom Arsenijem III. Čarnojevićem 1690. Do Druge seobe Srba došlo je nakon Požarevačkog mira 1739. pod patrijarhom Arsenijem IV. Jovanovićem Šakabendom. Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije (Raške, Kosova, Metohije i Makedonije i još nekih južnih krajeva današnje Srbije, poput Toplice i Kosanice), ta područja su naseljavali Albanci. Pored Albanaca, naseljavao se i drugi muslimanski živalj. Posljedice ovakvog premještaja stanovništva bit će dugotrajne.
Zbog turskih zuluma nad srpskim življem, 1804. godine, u Orašcu je podignut Prvi srpski ustanak pod vodstvom Karađorđa ("Crnog Đorđa") Petrovića. Ustanak je ugušen 1813. 15. veljače 1815. podignut је Drugi srpski ustanak na čelu s knezom Milošem Obrenovićem. | |
| | | Ante Admin
Broj postova : 178 Age : 48 Lokacija : Heilbron,Germany Registration date : 20.04.2008
| Naslov: Re: Povijest Srbije ned lip 01, 2008 7:44 am | |
| Kneževina Srbija Prvim knezom kneževine Srbije je postao knez Miloš Obrenović koji je bio apsolutistički vladar. Rezultati dvaju ustanaka vidljivi su tek 1830. kada Porta proglašava Srbiju vazalnom kneževinom. Srbija je tako dobila autonomiju u sklopu Osmanlijskog carstva. Privreda se naglije razvija nakon što je oslobođena feudalne stege. Razvitak je u znatnoj mjeri gušila Miloševa samovoljna vladavina, a naročito njegov monopolistički položaj u najunosnijim granama trgovine. Prvi ustav Srbija je dobila 1835. Miloševa vlast je ipak ograničena sljedećim Turskim ustavom 1838. godine. Kneževa je vlast postala ograničena Savjetom sastavljnim od doživotnih članova koje bi trebalo upravljati zajedno s knezom. Nakon toga je knez Miloš abdicirao 1839.
Nakon kratke vladavine njegovih sinova Milana i Mihajla na čelo dolaze ustavobranitelji i Aleksandar Karađorđević. Ustavobranitelji se zalažu za strogo poštivanje Turskog ustava. Ovo vrijeme predstavljalo je period bržeg razvoja Srbije, izgrađivanja države i osnivanja institucija važnih za tu mladu državu. Srbija dobiva relativno razvijen i usavršen činovnički birokratski aparat i mehanizam vlasti koji postaje velik teret za srpsko seljaštvo. S vremenom je vladavina kneza Aleksandra postajala sve manje popularna, naročito zbog svemoći činovništva, isključivog oslanjanja na Austriju i sukoba sa Savjetom, a rezultiralo je vraćanjem kneza Miloša po drugi put na prijestolje 1858.
Nakon njega drugi put vlada knez Mihajlo Obrenović čija je vlast na vanjskom planu obilježena velikim napretkom u pogledu samostalnosti Srbije. Godine 1867. donijet je Ferman o povlačenju turskih garnizona iz srpskih gradova. Na unutarnjem planu knez Mihajlo je vladao apsolutistički (prosvjećeni apsolutizam), a važeći Turski ustav je promijenjen nizom organskih zakona bez suglasnosti Porte. Stvorio je otpor kod određenih liberalnih krugova te je 1868. ubijen u atentatu.
Na vlast dolazi knez Milan Obrenović umjesto kojeg do vlada namjesništvo 1872. U ratu sa Turskom su oslobođeni Niš, Leskovac, Vranja i Pirot. Neovisnost Srbije priznata je na Berlinskom kongresu 1878. | |
| | | Ante Admin
Broj postova : 178 Age : 48 Lokacija : Heilbron,Germany Registration date : 20.04.2008
| Naslov: Re: Povijest Srbije ned lip 01, 2008 7:46 am | |
| Kraljevina Srbija Knez Milan Obrenović postaje srpskim kraljem 1882. godine. Za vrijeme neovisnosti kraljevine Srbije, provodi se žestoka antialbanska politika, mjerama koje su iseljeni brojni Albanci iz područja oko Kosova. U isto vrijeme nastaju u Srbiji i megalomanske ekspanzionističke ideje za stvaranjem Velike Srbije unutar viših državnih krugova, koje će kasnije biti pokretačem agresivnih ratova Srbije sa susjedstvom. Obrenovići i Karađorđevići su naizmjenice vladali u 19. stoljeću. Posljednji Obrenović, kralj Aleksandar, ubijen je zajedno s kraljicom Dragom 1903. Tad na vlast dolazi kralj Petar I. Karađorđević. Srbija nakon Balkanskih ratova Srbija nakon Balkanskih ratova
Srbija, Bugarska, Crna Gora i Grčka krenule su 1912. u Prvom balkanskom ratu u konačno oslobađanje od turske vlasti. Nakon rata Srbija nije uspjela ostvariti svoj cilj - izlazak na Jadransko more, preko sjeverne Albanije, a Bugarska je bila nezadovljna podjelom Makedonije. To je prouzročilo Drugi balkanski rat 1913. kada su Srbija, Grčka, Turska i Rumunjska brzo pobijedile Bugarsku. Srbija je od Bugarske, kao ratnu odštetu dobila određena ozemlja sa zapada Bugarske. | |
| | | Ante Admin
Broj postova : 178 Age : 48 Lokacija : Heilbron,Germany Registration date : 20.04.2008
| Naslov: Re: Povijest Srbije ned lip 01, 2008 7:55 am | |
| Prvi srpski ustanak Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u periodu od 1804-1813. godine. Otpočeo je kao lokalna pobuna protiv dahija, a prerastao je u prvu fazu Srpske Revolucije. Ustanici predvođeni Karađorđem su uspeli da u značajnom vremenskom intervalu oslobode pašaluk. Ovaj ustanak je prethodio Drugom srpskom ustanku 1815, koji je na kraju doveo do stvaranja moderne Srbije.
Drugi srpski ustanak
Poslije propasti Prvog srpskog ustanka, srpski narod se našao u gorem položaju. Turci su nastavljali sa ubijanjem ljudi, paljenjem sela, maltretiranjem... Mnoge srpske obitelji su pobjegle preko granice u Srijem i Banat.
U Beogradu je obnovljena vlast Sulejman Skopljak-paše. Proglašena je amnestija za sve srpske ustanike; u tom smislu je izvršena agitacija i u Srbiji i među izbjeglicama da se vrate iz Austrije natrag u Srbiju. Zajedno sa narodom kome su stajali na čelu, Turcima su se predali neke vojvode i knezovi iz Prvog srpskog ustanka: arhimandrit Gligorije Radoičić, Miloš Obrenović, Lazar Mutap, Arsenije Loma, Milić Drinčić, Pavle Pljakić i Stanoje Glavaš "sa svojom družinom"...
Međutim, amnestija nije bila provedena - početak turske vlasti sa Sulejman Skopljak-pašom je obilježen terorom, nasilnim skupljanjem oružja, uvođenjem kuluka za opravku gradova i puteva, surovim utjerivanjem nameta u feudalnih obaveza.
Ovakva situacija je izazvala ponovno pojavljivanje hajduka, koji su i dalje održavali ratno stanje u zemlji. U Srbiji su sa velikim zanimanjem praćeni međunarodni događaji, pogotovo poslije vojnog uspjeha Rusije protiv Napoleona. Prota Mateja Nenadović je uputio molbu ruskom caru Aleksandru da se Srbija pripoji Rusiji ili da dobije položaj kakve su imale Moldavija i Vlaška pod ruskim portektoratom.
Došlo je ponovo do susreta knezova koji su dobili onakvu ulogu koju su imali uoči prethodnog ustanka. Pomoću prote Mateje srpski knezovi su uputili molbe za pomoć Austriji, Rusiji i ostalim europskim silama koje su sudjelovale na Bečkom kongresu.
Odnosi između Porte i Srba su se još više zaoštrili. Uprkos obavezama koji su za Turke proizilazile iz osme točke Bukureškog ugovora, turska uprava u Srbiji je dalje nastavila sa dahijskim načinom vladavine, nasiljem, nacionalnim ugnjetavanjem i ekonomskom eksploatacijom.
Upravo zbog takve situacije izbilo je nekoliko buna, da bi u jesen 1814. godine, u okolini Čačka izbila Hadži Prodanova buna. Ali, zbog loše organizacije, ta buna je bila ubrzo ugušena. U njenom ugušivanju sudjelovao je i sam Miloš Obrenović.
Turci su i dalje nastavili sa terorom. Zbog toga, u proljeće 1815. godine izbija Drugi srpski ustanak. Za vođu ustanka je izabran Miloš Obrenović. Oružane borbe su trajale oko 4 mjeseca. Značajna je pobjeda ustanika kod Ljubića. Poslije ovog poraza, Prota upućuje kaznene vojne jedinice iz Bosne i Rumunjske prema južnoj i istočnoj granici Srbije, gdje su se koncentrirale ustaničke snage. Bosanska vojska je pretrpjela poraz na Dublju.
Oružani sukobi sa turskom vojskom nisu imale onaj intezitet i one razmjere kao u Prvom ustanku. Dosta je utjecala i situacija na ruskom frontu i Napoleonov poraz; postojala je mogućnost ruske intervencije na osnovu osme točke Bukureškog ugovora, pa je Porta započela pregovore sa Srbima. Došlo je do pregovora Marašli Ali-paše i Kuršid-paše sa Milošem Obrenovićem i zaključivanja usmenog dogovora Marašli Ali-paše i Miloša.
Tako je prekinuta oružana borba, mada to nije prekinulo ustaničke borbe za ostvarenje ciljeva postavljenih 1804. i 1815. godine. Ono dobija samo nove oblike koji odgovaraju novonastaloj situaciji - dugotrajni diplomatski pregovori uz pomoć Rusije. Turska je sporazum shvatila kao konačni prekid borbe i ustanka, ali za Miloša Obrenovića i ustanike sporazum je predstavljao osnovu za dalje proširenje povlastica i polaznu točku u daljoj borbi za ostvarivanje konačnih ciljeva ustanka - rušenje turske feudalne vladavine i uspostavljanje vlastite vlasti.
Povlastice koje su dobijene sporazumom (skupljanje danka od strane Srba, sigurnost od zloupotrebe spahija i drugih turskih činovnika, postavljanje knezova po nahijama, osnovanje Narodne kancelarije u Beogradu...) davale su Srbima izvjesnu samoupravu, koja je omogućavala dalji ekonomsko-društveni i politički razvitak.
Poslije pobjede Rusije nad Turskom, Jedrenskim mirom 1828. godine, riješeno je i srpsko pitanje. Izdana su dva naročita sultanova pisma - hatišerifi 1830. i 1833. godine, kojima su se potvrđivala samoupravna prava kneževine Srbije. Jednom posebnom odredbom od 1833. godine, feudalne obaveze su uračunate u godišnji danak koji je Srbija plaćala Porti. Ovim formalno je bilo riješeno agrarno pitanje i uništeni su feudalni odnosi i turska vlast u Srbiji. Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_srpski_ustanak" Kategorije: Povijest Srbije | Os | |
| | | Ante Admin
Broj postova : 178 Age : 48 Lokacija : Heilbron,Germany Registration date : 20.04.2008
| Naslov: Re: Povijest Srbije ned lip 01, 2008 8:02 am | |
| Stanje u Beogradskom pašaluku pred Prvi srpski ustanak Svištovskim mirom je okončan poslednji austrijsko-turski rat koji se vodio od 1788. do 1791. Srbi su kao dobrovoljci aktivno učestvovali na strani Austrije. Ovaj period srpske istorije se naziva Kočina krajina, po Koči Anđelkoviću, jednom od srpskih komadanata. Svištovski mir nije doneo Srbima oslobođenje od turske vlasti, već samo amnestiju. Da bi smirio situaciju, turski sultan Selim III je fermanima iz 1793/1794. potvrdio Srbima ranije organe vlasti, tako da su pored vezira i kadije, selima upravljali i knezovi, a u knežinama oborknezovi. Tada je u Beogradskom pašaluku bilo 45 knežina; zatim fermanom od aprila 1796. godine na čelo 12 nahija birani su obor-knezovi koji su sami ubirali poreze i predavali ih vlastima, čak su delimično vršili i sudsku i upravnu vlast u svojim knežinama), ali sukobi između janjičara, koji su i dalje hteli najvišu vlast i spahija koji su želeli osvetu, zbog ugroženog položaja, sve više su zaoštravani.
Dolaskom novog paše Abu Bekira, situacija u Srbiji se dosta izmenila. Odmah posle njegovog dolaska Niš, organizovano je ubistvo tadašnjeg predvodnika janjičara, Deli-Ahmeta. Njega je s leđa ubio jedan od pašinih sluga, prilikom njegove posete Nišu.
Odmah, nakon toga, posebnim fermanom paša je naredio janjičarima da se uklone iz Beograda i pašaluka. Janjičari su se pretežno sklonili u susedne pokrajine. U narednom periodu u Srbiji dolazi do oživljavanja privrede, a tako je bilo u Srbiji na početku vladavine Hadži Mustafe, naslednika Abu Bekira. Čak su za vreme njegove vladavine neki Srbi kao Aleksa Nenadović došli do položaja obor-knezova, zato su novog pašu neki nazivali "srpskom majkom". | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Povijest Srbije | |
| |
| | | | Povijest Srbije | |
|
Similar topics | |
|
| Permissions in this forum: | Ne moľeą odgovarati na postove.
| |
| |
| |
|